HSJ - sintaksa (nešto malo)

- pridruživanje jedne rečenice imenici ili imenskom izrazu u drugoj; pridružena zavisna rečenica = atributna: Krešimir je već proklinjao sat kad se rodio.

- riječ koja se pridijeva, pridodaje imenskoj riječi da je po čemu odredi

1) kvalitativni (kakvoćni) - određuje imensku riječ po kakvoći (kvaliteti): okrugao broj, šarena haljina, srpanjsko sunce;
2) količinski (kvantitativni) dvije kuće, jedna lasta;
3) posesivni - označuju pripadnost: očev pogled, njegovo pravo, sestrina pjesma;
4) relativni - označuju imenicu po kakvu uopćenu (apstraktnu) svojstvu: neki predmet, nikakva prijateljica, svaki put

Pridjev, pridjevska zamjenica, padežni izraz, prijedložni izraz, prilog, broj

- pridjevski (tu spadaju i zamjenički i brojevni) atributi slažu se s imenskim riječima u rodu broju i padežu: nova haljina, moja haljina, prva haljina

- imenički atribut ne slaže se s imenskim riječima, nego je s njima u relacijskome odnosu ili u odnosu pridruživanja: oblici kosih padeža (G, D, I), prijedložno-padežni izrazi, prilozi: žalba upravnomu vijeću, televizor u boji, razgovori udvoje

- uz imenice u G i A kojima se izriče:
a) priložna oznaka vremena u G (!određeni pridjev u G vremena): Što si radio cijeloga ljeta?;
b) priložna oznaka vremena u A: Treći dan su pokopali baku.;
c) svojstvo u G: čovjek niska rasta;
d) uz kvalitativni I: Govorila je promuklim glasom.

Jedna rečenica s glagolskim predikatom može se sklopiti s drugom tako da joj se predikatni glagol preoblikuje u infinitiv: Uspjela je da nabavi karte. → Uspjela je nabaviti karte.

- preoblika kojom se predikat jedne rečenice uvrštava uz glagolski predikat u ustrojstvo druge;

- predikat uvršten u rečenicu uz njezin predikat; može biti imenski i glagolski

- najčešći imenski predikatni proširak nastaje uvrštavanjem pridjeva kao predikatnog imena uz glag. predikat: Ja sam ležao miran. Osjećam je hladnu pored sebe. Oznojena čela sudac zasuče rukave. Kapelan se poput jazavca pomicao preko granice. Ustao Mika još uvijek svečan, važan i ozbiljan.

= glagolski prilog sadašnji i prošli: Konj spavajući ide. Osjetivši olakšanje osta smiren.

- u kojima se sadržajem jednoga rečeničnog ustrojstva objašnjava sadržaj drugoga;
- objasnidbeni prilozi: jer, ta, jer(bo);
I ničim ih ne možeš nahraniti: jer hraniš bezdana usta. Molim vas, ta svi su potkupljeni. Lako je natjerati žabu u vodu, jerbo i ona skače.